Biste li radije kupili kuću ili proputovali svijet? Kako se milenijalci nose sa zaduženjima?

Bezbrižni su, žive za trenutak i previše troše na iskustvo umjesto da štede za budućnost. Je li ovo točna procjena takozvanih milenijalaca? Podaci agencija za naplatu potraživanja i drugih pokazuju da je situacija složena.

Image of a student sitting under a tree with their laptop, books and a coffee cup.
Prijenosno računalo, kava i minimalna prtljaga – milenijalci prolaze drugačije kroz život od generacije svojih roditelja.

„Kada sam pokušavao kupiti svoj prvi dom, nisam kupovao zgnječeni avokado po cijeni od 19 USD ili četiri kave, svaku po 4 USD.“ Ova primjedba australskog nekretninskog poduzetnika Tima Gurnera prikazuje sliku koju mnogi imaju o milenijskoj generaciji – o osobama u dvadesetim i tridesetim godinama s ležernim pristupom životu, poslu, vlasništvu i troškovima. No, odražava li se ovo i na njihove stvarne navike pozajmljivanja i trošenja?
Doista, prema Uredu za savjetovanje građana Ujedinjene Kraljevine, zaduženost mladih je rastući problem u Ujedinjenoj Kraljevini. Između 2010. i 2012. godine mladi ljudi u dobi između 15 i 24 godina imali su najveći prosječni omjer neosiguranog potraživanja i prihoda u usporedbi s bilo kojom drugom dobnom skupinom, što je 200-postotni rast njihovog zaduženja u razdoblju od 2006. do 2012. godine. Taj je rast bio deseterostruko veći nego u široj populaciji.

Kada je riječ o vraćanju novca koji duguju, mišljenja se, međutim, razlikuju: 38 % članova Njemačkog udruženja agencija za prikupljanje potraživanja (BDIU) navodi da su mladi ljudi gore platiše od starijih. No, njih 62 % navodi da su mladi klijenti jednako pouzdani ili čak pouzdaniji u vezi sa svojim plaćanjem, pa naplata potraživanja ovdje više ne predstavlja neki problem.

Na što vole milenijalci trošiti svoj novac?

Na koje stvari voli „generacija tosta s avokadom“ trošiti novac i za koje stvari voli uzimati osobne zajmove? Ako su istiniti klišeji, vidimo razliku u usporedbi sa starijom generacijom. Ona je, prema istraživanju „2017 EOS Debt Survey“, u zemljama poput Njemačke, Rusije i SAD-a dvostruko spremnija uzeti zajam, primjerice, putem ugovora o obročnoj otplati za kupnju automobila ili motocikla nego za svoje obrazovanje.

Kao uzroke zaduženosti mladih 81 % članova BDIU-a okrivljava prevelike izdatke na potrošačku robu. Navode kako mladi ljudi upadaju u nevolje s internetskim trgovinama, telekomunikacijskim operaterima i fitness centrima, dok odrasli između 25 i 59 godina imaju poteškoće s otplatama bankama ili stambenim štedionicama, s plaćanjem energetskim tvrtkama ili telekomunikacijskim operaterima.

Već tu vidimo novi obrazac: mlađa generacija se više zadužuje, ali ne toliko za kupnju kuće nego za trošenje na kratkoročne potrebe. To davanje prednosti iskustvu potkrijepljeno je drugim istraživanjem.

Iskustvo važnije od posjedovanja

Prema Ipsosovom istraživanju za Eventbrite, internetsku tvrtku koja prodaje ulaznice, tri četvrtine ispitanih milenijalaca daje prednost iskustvu – putovanju svijetom, posjećivanju predstava, provođenju vremena s prijateljima, a ne posjedovanju. Njemački institut za ispitivanje tržišta GfK to i potvrđuje. Od 2007. do 2017. godine „uživanje u životu“ s desetog je mjesta došlo na treće mjesto u prioritetima milenijalaca. Međutim, istraživanje iz 2015. godine među milenijalcima u Njemačkoj dalo je iznenađujuće rezultate. Dok je karijera bila na šestom mjestu, putovanja su pala na peto mjesto, a financijska neovisnost zauzimala je drugo mjesto.

Razumljivo, milenijalci, kao i svi drugi, ne žele imati zaduženja. Znamo iz izvješća banke Bank of America da je 35 % mladih pod stresom jer nisu dovoljno uštedjeli. Možda ne mogu tako lako postići financijsku sigurnost. Cijene nekretnina koje brzo rastu u brojnim mjestima znači da si mladi ljudi puno teže mogu priuštiti nekretninu. Drugima visoki troškovi osnovnih potrepština, poput pametnih telefona bez kojih se ne može u modernom društvu, mogu prouzročiti poteškoće.

Ponekad se zadužuje samo za kupovanje hrane i plaćanje računa

Čak i u Njemačkoj u kojoj gotovo da i ne postoje studentske školarine, brojni mladi uzimaju zajmove za pokrivanje životnih troškova. Izvješća iz njemačkih medija govore o studentima koji uzimaju zajmove bez traženja prikladnog savjeta ili koji su ograničeno sposobni procijeniti prednosti i nedostatke mogućnosti financiranja. Opterećeni kasnijim troškovima otplate, loše odluke u ranim godinama života mogu imati dugotrajne posljedice za te mlade ljude i mogu utjecati na važne životne odluke. Teško je kupiti nekretninu ili osnovati obitelj ako se još uvijek morate oporavljati od zaduženja.

Zbog toga je izuzetno važna financijska pismenost i znanje o konceptima poput kredita i kamatne stope, ugovora o obročnoj otplati uz njihov polog i mjesečne obroke, naplati potraživanja i proračuna. Globalni centar izvrsnosti za financijsko opismenjivanje (Global Financial Literacy Excellence Centre – GFLEC) navodi da se isto primjenjuje na milenijalce, zaključujući: „Milenijalcima nedostaju temeljne vještine potrebne za donošenje razumnih financijskih odluka.“ Njihovi su vjerovnici suglasni: 52 % članova BDIU-a za zaduženost mladih okrivljuje financijsku nepismenost – pogrešna osoba posuđuje u pogrešno vrijeme pod pogrešnim uvjetima.

Živjeti dan za danom ili razmišljati o budućnosti?

Jasno, tu se može još dosta toga napraviti. Optimist bi možda rekao da za dobro obrazovane milenijalce pred kojima je još puno godina nikad nije kasno početi učiti o financijama i kako ih strukturirati, pratiti troškove i upravljati njima. Tako da mogu imati oboje: tost s avokadom i dom u kojemu mogu uživati.

Ispiši