Osigurana NP: Ovi trendovi oblikuju tržište u 2018. godini.

Hoće li 2018. biti godina u kojoj će se nenaplativa potraživanja napokon prepoznati kao legitimna prilika za ulaganje? EU Komisija, ECB i EBA uvode broj novih mjera da bi trgovanje nenaplativim potraživanjima učinili više strukturisanim, pristupačnijim, a samim time i privlačnijim.

Oko 2007. godine, kada se termin „toksični krediti” pojavio u medijima, poslao je trnce niz kičmu mnogih profesionalaca finansijskih usluga. Brend „bankar” je bio znatno oštećen u očima javnosti, koja se osjećala kao da plaća za greške industrije. Godine 2010. je čak i Oxfordov engleski riječnik počeo davati primjere finansijskih instrumenata pod unosom za „toksično”.

Kada se premota naprijed deset godina naslovi, ako ne i osjećaji, su se unekoliko smirili. Toliko, da nekolicina ljudi zna da je investiranje u nenaplativa potraživanja od tada postalo je stvar svakodnevnice: globalno tržište se tu nalazilo decenijama, ali je želja regulatora da uklone rizik za bilans stanja banaka uzrokovala njegovu revitalizaciju. Deloitte studija je otkrila da se očekuje da se oko 130 milijardi eura vrijedni paketi nenaplativih potraživanja prodaju širom EU u prošloj godini - za trećinu više nego u 2014. godini. Ukupna bruto vrijednost nenaplativih potraživanja banaka u Europskoj Uniji na kraju marta 2017. godine je iznosila oko 1,3 triliona eura, od čega se 921 milijarda eura nalazila na bilansama stanja banaka Eurozone, što je iznosilo 5% njihove ukupne količine kredita.

Situacija u kojoj niko ne može izgubiti na tržištu nenaplativih potraživanja?

Uprkos značajnom preokretu u ekonomiji nakon Velike finasijske krize, omjer potencijalnih neotplaćenih kredita ne opada onoliko brzo koliko bi EU Komisija željela. U julu 2017. godine Vijeće EU je zadužilo Komisiju u brojna druga tijela za izrad plana djelovanja da bi se ovo pitanje riješilo, i da bi se osigurala veća finansijska stabilnot širom EU. Ovo je uključivalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), Europsku centralnu banku (ECB) i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta (ESMA), kao i Europski odbor za sistemske rizike (ESRB). Dio ovog plana bi uključivao pojednostavljenje procesa kojime bi banke nenaplativa potraživanja prenijele na nebankovne institucije, ohrabrujući tako sekundarna tržišta nenaplativih potraživanja, i moguće uspostavivši platformu za transakciju nenaplativih potraživanja.

Ovo drugopomenuto bi koristilo standardizovane šablone i procese, koji bi potaknuli javnu percepciju prema nenaplativim potraživanjima kao legitimnoj investicijskoj opciji. Ovo bi također omogućilo bankama da uklone rizike, da restrukturišu svoje portfolije i da prerasporede resurse nenaplativih potraživanja na svoje osnovne aktivnosti. Najvažnije od svega, ovo bi oslobodilo kapital da bi se obavile te funkcije, što banke i rade najbolje, poput finansiranja ekonomskog rasta. Naposljetku, ovo bi također omogućilo regulacijskim tijelima da pomno prate tržište i način na koji se poslovanje odvija.

Što znači, ovo je situacija u kojoj svi pobjeđuju. A ovo je samo početak, sudeći po Vijeću EU, koje planira i dodatne mjere za 2018. godinu.

Za stručnjake u nenaplativim potraživanjima kao što je EOS Grupa, ovo će biti uzbudljiva godina, pogotovo zbog toga što će povećana regulacija učiniti privlačnijim investiranje u ovu kategoriju imovine. Povećana struktura i standardizacija na tržištu nenaplativih potraživanja, vjerovatno potpomognuta lansiranjem nacionalnih društava za upravljanje imovinom (AMC), će uliti povjerenje u ova tržišta i privući investitore većeg kvaliteta. Dio tržišta nenaplativih potraživanja koji je osiguran, na primjer, nekretninama, avionima, brodovima, vrijednosnim papirima itd., je sve više privlačna opcija, sudeći po savjetnicima u ovome polju, kao što je Deloitte.

Europska centralna banka, u svojim pokušajima da potakne banke da se oslobode svojih bilansi stanja nenaplativih potraživanja, predlaže likvidaciju ili zapisivanje ovih potraživanja duga. Ovaj prijedlog nije popularan među bankama, jer bi ih ostavio sa malo ili ništa, budući da prodaja nenaplative imovine daje barem neku nadu za prihodom. Na primjer, KBC Banka Belgije je prodala 40% svojih potraživanja tokom svog restrukturisanja, što joj je pomoglo da otplati pomoć od vlade koju je dobila pet godina ranije. Portfoliji nenaplativih potraživanja su kupljeni od strane EOS Aremas-a, iskusnog igrača u belgijskom sektoru finansijskih usluga.

Ovaj efektivni uzor za investiranje u nenaplativa potraživanja bi se korisno mogao ponoviti u Italiji i zemljama Balkana, gdje bi skori krah na tržištu nekretninama mogao znatno povećati broj velikih, osiguranih portfolija nenaplativih potraživanja koji su u ponudi. Banke u regionu su pod pritiskom regulacijskih tijela da uklone rizike i tako povećaju svoj kreditni rejting.

Investiranje u nenaplativa potraživanja nije lagan posao.

Iako će biti mnogo prilika, upravljači imovinom moraju imati jednu stvar na umu: Investiranje u portfolije nenaplativih potraživanja nije za bojažljive i neiskusne. Upravljanje osiguranim i mješovitim portfolijima je komplikovan posao, i kompanije za upravljanje potraživanjima se suočavaju sa mnogim izazovima. Jedan od njih je trnoviti problem podataka, koji se djelimično može riješiti platformom nenaplativih potraživanja, razmatranom od strane EU. Bankarski zakoni tajnosti i Regulacija za zaštitu generalnih podataka (GDPR) mogu otežati kompanijama za upravljanje imovinom da prikupe sve informacije koje su im potrebne. Onda postoji i dodatni izazov vrijednovanja osiguranja, koji se kontinuirano moraju nadgledati. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) prepoznalo je ove ključne probleme, koji bi mogli spriječiti dalji razvoj industrije i naglašava važnost i integritet temeljnih sistema podataka.

EOS Grupa je razvila popriličnu dubinu stručnosti: pogotovo u oblasti dugova osiguranim nekretninama. Zapošljavajući vođe predmeta, pravne savjetnike i spoljne stručnjake, EOS je postao vodeći igrač u ovom sektoru. Ali za EOS, uz profesionalnost mora ići i srce: „Način na koji se ophodimo prema svojim klijentima nam je veoma važan”, kaže Veerle Timmermanns, Direktor komercijalnih kredita u KBCS-u. „Bilo koga ko sarađuje sa nama, moramo tretirati sa poštovanjem i saosjećanjem, kao što tretiramo i sami sebe.” Reputacijski rizik za banke koje se oslobađaju ovih kredita je veliki, i ne smije se zanemariti.

U očima svijeta, njihova odgovornost ne prestaje onog trenutka kada portfolio pripadne nekoj drugoj organizaciji. Javnost i mediji neće imati milosti ako osjete da banke dopuštaju da se njihovi bivši klijenti tretiraju loše ili nepravedno. Stoga, uspješno oslobađanje EOS Aremasu, organizaciji koja dijeli slične vrijednosti onima koj ima KBC.